Vrbas izvire ispod planine Zec, a na 256. km ulijeva se u rijeku Savu kod Srpca. Slivna površina mu je oko 6.386 km² na kojoj živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz veličanstven kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine.
Najveće pritoke Vrbasa su Pliva, Ugar i Vrbanja.
Rijeka protiče kroz opštine: Gornji Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Mrkonjić Grad, Banja LukaLaktaši i Srbac.
Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u našoj zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.
Sa hidrološkog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvijek nedovoljno valorizovan.
U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovoga na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Srbije.
Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedino najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 340 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini . U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim djelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Srijemska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara.
Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiHtakođer je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti.Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.
Rijeka Ugar je desna pritoka Vrbasa. Izvire pod obroncima Vlašića i u velikom padu dubi kaskadno korito, stiješnjeno kamenim blokovima, sabirući usput vode iz mnoštva potoka, vododerina i planinskih vrela. Tu, u svom gornjem toku, sa svakim novim kilometrom koji rijeka prođe u svom izlomljenom toku, Ugar kao da se nadima, bubri i širi u sve većim virovima, u čijoj pjeni i zelenim bentovima utočište nalazi ugarska pastrmka, svijetle, gotovo srebrnkaste pigmentacije, posute peludom malih oranž tufnica. Društvo joj prave valjkasti pijori zlatastih trbuščića i pokoji mramorisani pešić, što često završi u čeljustima kao iskri brzih pastrmki. Na mjestu gdje se magistralni put Travnik - Kneževo - Banja Luka sastaje sa rijekom, a borovi i smreke postepeno ustupaju mjesto bukvi i grabu, Ugar se smiruje i ulazi u blagu pastoralnu dolinu, tekući lagano ka istoku i svojoj majci Vrbasu.
Usput, prima sa desne strane dvije moćne vode, Ilomsku i Kobiljsku rijeku, i tako ojačan, i kisikom bogato prokrvljen, nakon desetak kilometara mirnog toka kroz livade i rakite, Ugar polako počinje da dubi jedan od najljepših i najdivljijih kanjona u ovom dijelu Evrope. To je ujedno i mjesto gdje se Ugar napokon sastaje sa svojim strašnim imenom; gdje se pejzaž sažima, produbljuje i zatamnjuje - postaje kao garež, ugarak, kao Ugar, gdje poskok i medvjed zajedno piju vodu, gdje noć nastupa iznenada i bez sutona, kao crni mjehur, narastao od tamnog soka.
Etno selo "Stanisici" Bijelina
Na izlazu iz Bijeljine na trećem kilometru prema Pavlovića mostu nalazi se Etno selo "Stanišići". Etno selo “Stanišići” osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića. Više od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selo u sred semberske ravnice. |
 |
U selu se danas izdvajaju dvije cjeline, Jedna prikazuje svetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je drvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im je vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u centru sela su dva jezera. Druga cjelina je duhovnog karaktera i predstavljena je srednjevjekovnom arhitekturom građenom u kamenu, koja je u stvari skup replika istorijskog i religijskog značaja. |
Pliva je reka u Bosni i Hercegovini, leva pritoka Vrbasa. Dugačka je 33 km, sa površinom porečja od 768 km². Postaje od dva jaka vrela u podnožju planine Smiljevac - Jastrebnjak na 483 m iznad mora, a ušće joj je kod Jajca, gde gradi bučni 22 m visok vodopad. Nesređeno korito Plive često plavi područja nizvodno od Šipova.
Kanjon reke Plive je zaštićeni prirodni rezervat Republike Srpske. Po najavama vlasti u skoro bi trebao zajedno sa kanjonom reke Janj da uđe u program zaštite UNESKA.
Reka je bogata ribom.
U naselju Pljeva, nedaleko od centra Šipova, formiran je sportski ribolovni revir na rijeci Plivi, dug oko 2 kilometra. U tom reviru su u toku 2007. godine održana sva regionalna, republička i državna takmičenja u ribolovu, i to u disciplini fly fishing (mušičarenje). Na kongresu CIPS-a, održanom u maju 2007. godine u Pragu, odlučeno je da će se evropsko prvenstvo u fly fishingu 2010. godine održati u Šipovu odnosno u tom reviru na reci Plivi.
Generalna [10]
